Danas

¨...Nije poznato kada je proradila prva čitaonica, ali znamo da je ona djelovala već 1877. godine...¨
(B. Sviben: Hrvatski sokol u Zlataru, Povijest športa, 23(1992.) br. 93, str. 21-29).

Iz romansirane biografije Laterna magica (1952.) Slavka Batušića ( u Zlataru je pohađao školu) saznajemo:
¨Ali u našem je gradiću postojala i prava pravcata čitaonica s knjižnicom. Znao sam da u svratištu ¨K lipi ¨ ima posebna soba u kojoj se nalazi ormar s knjigama... Doznao sam i to, da čitaonica ima ipak i svog knjižničara. To je gospodin Šandor s imanja, onaj poznati gospodin s crnom bradom i u haveloku, koji uvijek nosi kapu s kožnim obodom, a ne šešir kao ostali mještani. ..U čitaonici je mrak. Gospodin Šandor nešto mrmlja u svoju bradu, a onda ide do prozora, podiže zastore, otvara ih širom. Soba se rasvijetli. Odmah ugledam pred sobom između dva prozora onaj ormar, veliki ormar. Osim njega, stoji u sredini sobe glomazan biljar s nogama poput klavira, njegova je zelena čoha na mnogo mjesta prošupljena i poderana. Naokolo je par stolića s mramornim pločama i nekoliko stolica. Na jednom zidu visi u potamljenoj zlatnoj rami Ljudevit Gaj, naš prosvjetitelj, u bijeloj dolini i s velikom zavinutom sabljom, a na drugom zidu plakat s reklamom za kiselu vodu. I ništa više.¨

Slijedeći poznati podatak je taj da je čitaonica djelovala u Zagrebačkoj ulici br. 6 u općinskoj zgradi. Iz tog perioda znamo da je knjižničar bio gospodin Stanko Mrkoci. Na toj lokaciji čitaonica je djelovala 50-tih godina dvadesetog stoljeća.
70-tih godina dvadesetog stoljeća omladinska organizacija Zlatara pokušala je organizirati rad knjižnice u prostorijama današnje Galerije izvorne umjetnosti u Zagrebačkoj ulici 3. Prikupljeno je nešto knjiga koje su omladinci uz pomoć Jasne Mlakar ( profesorice koja je i u Osnovnoj školi radila u školskoj knjižnici) popisivali, ali na žalost do trajnijeg funkcioniranja rada knjižnice nije došlo.
90-tih godina prošlog stoljeća Narodno sveučilište Ivan Goran Kovačić (danas Pučko otvoreno učilište dr. Jurja Žerjavića) pokrenulo je akciju s Općinom Zlatar oko osnivanja knjižnice. U tome su i uspjeli te je današnja Gradska knjižnica Zlatar svečano otvorena 29.04.1992. Tako je Zlatar ponovno dobio svoju knjižnicu.
Od polovice 2005. godine knjižnica djeluje kao samostalna ustanova pod nazivom Gradska knjižnica Zlatar.

Danas

Gradska knjižnica Zlatar smještena je u samom centru Zlatara u Zagrebačkoj ulici broj 2, u zgradi sagrađenoj 1862. godine. Zauzima prostor od 180 četvornih metara. Od otvorenja u knjižnici radi diplomirana knjižničarka Lovorka Puklin. U kratkim periodima u knjižnici su radili kao pomoć Ana Tumpa, djelatnica Pučkog otvorenog učilišta, Luka Posarić, pripravnik u Učilištu te Vlasta Futivić, također djelatnica Učilišta, koja je i položila ispit za pomoćnog knjižničara.

Godišnje knjižnica upisuje oko 1200 članova. U svojim odjelima i zbirkama knjižnica danas posjeduje 22 500 svezaka.
Odjel za odrasle raspolaže s 16 800 svezaka znanstvene i beletrističke literature.Zbog potreba korisnika knjižnica je započela i s nabavom knjiga na stanim jezicima.
Dječji odjel posjeduje 5 700 svezaka. U istom prostoru nalazi se i čitaonica s igraonicom. Tu se odvijaju i razne pedagoško animatorske akcije ( pričanje priča, izložbe, natjecanja, likovne radionice). Najmlađi članovi ovdje mogu i igrati igrice na računalu, kao i gledati filmove. Studijska čitaonica ima bogat fond priručne literature, a ovdje je i računalo s internetom.
Čitaonica dnevnog tiska (12 sjedećih mjesta) nudi dnevni i tjedni tisak (6 naslova) te časopise ( 7 naslova).
Zavičajna zbirka ( 90 jedinica) sakuplja građu koja s povijesnog, kulturnog i gospodarskog aspekta govori o životu Zlatara i uže okolice u prošlosti i sadašnjosti. Zbirka rara broji 200tinjak svezaka.

Knjižnica raspolaže abecednim, naslovnim, stručnim i matičnim katalogom te katalogom ilustratora. Mjesečno se radi popis prinova. Redovito se postavljaju tematske i prigodne izložbe.

U knjižnici se redovito održavaju razne kulturno animatorske akcije ( grupne posjede vrtića , osnovne i srednje škole s osmišljenim akcijama, likovne radionice, natjecanja u znanju, izložbe, susreti s književnicima, predstavljanja knjiga, jednom mjesečno putem Radio Zlatar predstavljaju se nove knjige u knjižnici).

Da bi knjižnica zadržala visok nivo svog djelovanja, koji je postigla u prvim godinama 21. stoljeća, potrebno je i nadalje kontinuirano nabavljati knjige iz svih područja znanosti i književnosti, nastaviti s informatizacijom rada knjižnice te tako fondom, opremom i stručnošću zadovoljavati gotovo sve potrebe svojih članova.

Teško je izdvojiti najvredniji dio fonda Gradske knjižnice Zlatar, ali posebno su dragocjena za zlatarski kraj slijedeća djela:

• stara fotografija grofa i grofice Oskara i Ane Keglević iz 1910. god.
• Služinjska knjiga iz 1913. god. sa žigom Kotarske oblasti Zlatar
• Poslovna knjiga iz 1927. sa žigom Sreski poglavar Zlatar
• 10-tak svezaka sa žigom Kotarske narodne knjižnice Zlatar
• Poviest Hrvatska Tade Smičiklasa iz 1879.god.
• Pjesme Luke Botića izašle 1885.god.
• Propali dvori Janka Leskovara iz 1896. god.
• Krčki knezovi Frankopani Vjekoslava Klaića iz 1901.god.
• Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba Ferde Šišića iz 1902. god.
• Poviest župe Blažene djevice Marije u Zlataru Vjekoslava Noršića tiskane u Zagrebu 1942. godine.

Treba spomenuti portrete Dragutina Domjanića, Ksavera Šandora Gjalskog, Ljudevita Gaja i Slavka Batušića izrađerne u stiroporu (80x40) koji krase zidove knjižnice ( za knjižnicu izradio likovni pedagog Miljenko Mlakar).